Naravno, nisam filmski kritičar niti je ovo - iako je riječ o filmu - filmska kritika. "Ustav Republike Hrvatske", a o njemu je riječ, film je apsolutno po mom guštu baš kao što je to gotovo svaki film s potpisom Rajka Grlića. To je, dakako, pitanje osobnog ukusa a ne kritičarskog stava; pitanje prava na ono kategorično "da, sviđa mi se" koje, za razliku od kritičarskog suda, ne zahtijeva nikakva dodatna objašnjenja.
Novi film hrvaškega režiserja Rajka Grlića je prejel vesno za najboljši manjšinski koprodukcijski film in vesno za najboljšo kostumografijo.
Nije često da u ovoj našoj rubrici pišemo o hrvatskim filmovima. No, isto tako rijetko se dogodi i da jedan hrvatski film osvaja međunarodne nagrade, a upravo to uspijeva novom filmu Rajka Grlića. Naime, "Ustav Republike Hrvatske" na uglednom Montreal World Film Festivalu osvojio je Grand Prix Amerike, a nedavno se trijumfom vratio i sa Slovenskog filmskog festivala.
Glumac, režiser, producent i menadžer koji je na sceni više od tri desetljeća najnovijom je ulogom – u ‘Ustavu Republike Hrvatske’ – očarao publiku i kritiku. Aćimović govori o svijetu različitosti koji film afirmira i kaže da on pojam hrvatstva kojim se često manipulira vidi kao pojam prijateljstva i razumijevanja te plaćanje poreza.
Odrednice kao što su Srbin, homoseksualac, Hrvat, hetereseksualac… su u stvari pogubne, tek kada upoznamo čoveka, tada znamo nešto o njemu", rekao je danas glumac Nebojša Glogovac, jedan od glavnih protagonista filma "Ustav Republike Hrvatske", u režiji Rajka Grlića.
Slavni srpski glumac Nebojša Glogovac osvrnuo se na ovu godinu koju su obeležile brojne smrti njegovih kolega.
"Svakome treba neko", muklo a nježno istiskuje Ivan alias Nebojša Glogovac u jednoj od svojih sjajnih uloga, u finalu "Hadersfilda". S pravom bi to mogao biti životni i profesionalni credo ovog prvorazrednog umjetnika, jednog od najraskošnijih glumaca Srbije i prostora čitave bivše Jugoslavije.
Film je odlično režiran, snimljen, pogotovo uvjerljivo odglumljen, a blagi humor ublažuje gorčinu situacija i međuljudskih odnosa. Likovi su složeni, bremeniti problemima i suprotnostima već u sebi, ali izvrsno profilirani.
Grlić posljednjih godina živi između Hrvatske i SAD-a gdje predaje režiju na Sveučilištu u Ohiu, no to ga ne sprječava da bude jedan od najaktivnijih hrvatskih umjetnika koji riječju i dijelima adresiraju važne probleme hrvatskog društva.
Grlićev Ustav Republike Hrvatske na sreću se ne bavi surovom real-politikom. Bar ne izravno. Međutim, u tom se filmu pervertira i do apsurda dovodi odnos većine i manjine, ne samo u hrvatskom društvu.